Skip to main content
European Commission logo
hrhr
Naš planet, naša budućnost

Milestones

Etape

Borba protiv klimatskih promjena širom svijeta

Globalni napori u borbi protiv klimatskih promjena zapravo su počeli 1992. kad su države iz cijelog svijeta potpisale međunarodni sporazum pod nazivom Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC).

Pogledaj koje su glavne etape globalne borbe protiv klimatskih promjena

Nastaje Međudržavni panel o klimatskim promjenama (IPCC) – on okuplja na tisuće znanstvenika koji proučavaju znanstvene dokaze o klimatskim promjenama i njihovim utjecajima

UNFCC usvaja Protokol iz Kyota, prvi sporazum na svijetu o emisijama stakleničkih plinova

EU pokreće Sustav trgovanja emisijama

EU 2007. usvaja klimatski i energetski paket za 2020. s trima glavnim ciljevima: smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u za 20 % u usporedbi s 1990., povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora na 20 % energetske potrošnje EU-a i poboljšanje energetske učinkovitosti za 20 %

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama u Kopenhagenu završava bez konsenzusa oko obavezujućeg smanjenja emisija

Stotinu svjetskih vođa susrelo se na UN-ovu skupu o klimi u New Yorku; IPCC-ovo Peto izvješće s procjenom klimatskih promjena donosi podatak da je cilj ispod 2 °C i dalje ostvariv; EU usvaja klimatski i energetski paket za 2030., uključujući cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % u usporedbi s 1990.

Donesen je novi globalni sporazum o klimi – Pariški sporazum iz 2015. 195 država odlučilo je smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi se povećanje globalne temperature ograničilo što više ispod 2 °C u odnosu na predindustrijske razine

Pariški sporazum stupa na snagu 4. studenog 2016.

Države prihvaćaju detaljna pravila i smjernice za funkcioniranje Pariškog sporazuma u praksi širom svijeta

Vođe EU-a prihvaćaju cilj da EU do 2050. postane klimatski neutralan

Europska komisija usvojila je paket prijedloga kojima bi se politike EU-a koje se odnose na klimu, energiju, uporabu tla, promet i poreze učinile prikladnima za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za barem 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990.

Znaš li?

Skoro sve države svijeta članice su Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, odnosno njih 197, uključujući sve države članice EU-a i EU kao organizaciju.

Dokaz globalne posvećenosti

Dana 22. travnja 2016. 174 države službeno su u New Yorku potpisale Pariški ugovor, što je daleko najveći broj država ikad koji je u jednom danu potpisao neki međunarodni sporazum.

Da bi Pariški ugovor ušao u zakon, barem 55 država, koje predstavljaju najmanje 55 % globalnih emisija, moralo ga je službeno ratificirati.

EU je službeno ratificirao dogovor 5. listopada 2016., što je potaknulo njegovo stupanje na snagu 4. studenog – manje od godinu dana nakon njegova usvajanja.

Znaš li?

EU je 2018. bio odgovoran za manje od 10 % globalnih emisija CO2, dok na Kinu otpada oko 30 %, a na SAD 14 %.

Financiranje promjene

Siromašnije i ranjivije države trebaju pomoć u smanjenju emisija i prilagodbi utjecajima klimatskih promjena.

Godine 2020. ukupne obveze EU-a i država članica iznosile su gotovo 27 milijardi USD (23,39 milijardi EUR), a otprilike pola tog iznosa potrošeno je da bi se međunarodnim partnerima EU-a pomoglo da se prilagode klimatskim promjenama. Veći dio te potpore prelijeva se najranjivijim zemljama. Ostajemo predani zajedničkom cilju razvijenih zemalja za mobilizaciju 100 milijardi USD godišnje za postizanje klimatskih ciljeva što je prije moguće pa sve do 2025.

Znaš li?

Međudržavni panel o klimatskim promjenama i bivši potpredsjednik SAD-a Al Gore zajedno su 2007. dobili Nobelovu nagradu za mir za svoj rad na području klimatskih promjena.

Dosta ispod 2 °C

Države su suglasne u jednome: da bi se spriječili najpogubniji utjecaji klimatskih promjena, povećanje globalne temperature mora se ograničiti dosta ispod 2 °C u usporedbi s razinama iz predindustrijskih vremena (prije industrijske revolucije).

To je zato što znanstvenici smatraju da se ispod te točke rizik od nepovratnih promjena globalno gledano dramatično povećava. Države su se složile i oko ograničavanja zagrijavanja na 1,5 ° C jer bi to znatno smanjilo rizike i utjecaje klimatskih promjena.

Ti su ciljevi dogovoreni u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), međunarodnom sporazumu o izazovima povezanim s klimatskim promjenama.

Znaš li?

Jedna trećina ulaganja iz plana EU-a za oporavak NextGenerationEU i EU-ova sedmogodišnjeg proračuna bit će izvori sredstava za europski zeleni plan. To iznosi 600 milijardi eura!