Svijet se mijenja
Utjecaji
Učinci klimatskih promjena osjećaju se na svim svjetskim kontinentima i predviđa se da će u narednim desetljećima postati još učestaliji i intenzivniji.
Različite države i regije suočavaju se s različitim problemima.
Te promjene klime imaju moć transformirati naš svijet, utjecati na zalihe hrane i vode kao i naše zdravlje. Što su veći problemi, to ih je teže i skuplje riješiti – stoga je rano reagiranje i hvatanje u koštac s klimatskim promjenama najbolja opcija.
Kako mjerimo klimatske promjene?
Uzorci leda uzeti iz dubina ispod Antarktike sadrže mjehuriće zraka stare 650 000 godina. Oni otkrivaju razine stakleničkih plinova u prošlosti, pa su nam pokazali da su koncentracije CO2 i metana u atmosferi tada bile puno manje nego danas.
Godovi su zapisi o godišnjem rastu stabla. Znanstvenici proučavaju godove vrlo starih stabala da bi saznali kako se klima mijenjala tijekom vremena. Primjerice, godovi su tanji kad su vremenske prilike hladne ili suhe.
Opservatorij Mauna Loa na Havajima, SAD, od 1958. mjeri razine CO2 u atmosferi. Mjerenja izvedena na toj udaljenoj lokaciji, gdje zrak nije zagađen, dobar su pokazatelj globalnih razina CO2.
Satelitske slike mogu se koristiti za prikaz promjena leda na morima oko Arktika i Antarktike u nekom vremenskom razdoblju.
Loše vijesti
Znanstvenici se slažu u procjeni da se planet zagrijava brže nego ikad prije zbog ogromnih količina stakleničkih plinova koje ljudi ispuštaju u atmosferu. To obuhvaća aktivnosti kao što su izgaranje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin), vožnja automobila i sječa šuma.
Mnogi od nas vidjeli su – pa čak i iskusili – učinke klimatskih promjena. No, ne radi se samo o ekstremnim vremenskim prilikama poput poplava, suša i uragana. Sporije i teže uočljive promjene u klimi mogu posve izmijeniti naše načine života.
Dobre vijesti
Dobra je vijest da je u prosincu 2015. u Parizu 195 država (praktički cijeli svijet) potpisalo prvi pravno obavezujući globalni dogovor za borbu protiv klimatskih promjena. U EU-u i širom svijeta vodstva država, tvrtke i pojedinci već rade na uklanjanju njihovih uzroka i prilagodbi promjenama koje donose.
Svi moramo sudjelovati u toj borbi jer su klimatske promjene globalni problem koji nas sve pogađa.
Dijelimo ovaj planet i promjene koje uvedemo na jednom mjestu utječu na druge daleko od nas. Moglo bi se reći da naše ponašanje ima dalekosežne posljedice, npr. otisak. Stoga kroz svoje aktivnosti i izbore svatko od nas može poduzeti nešto da bismo imali manje otiske i pomogli u borbi s klimatskim promjenama.
Ekstremne vremenske prilike uzrokovane klimatskim promjenama
Praktični kutak
Kliknite interaktivnu kartu da biste otkrili primjere anomalija u vremenskim prilikama koje se pojavljuju širom svijeta.
Oceani na bojišnici
Porast razina mora
Između 1901. i 2010. prosječna razina mora na svijetu narasla je za 19 cm. Dva su razloga za to: prvo, kad se voda zagrijava, ona se širi, pa zauzima više prostora. Drugo, globalno zagrijavanje uzrokuje brže otapanje ledenjaka i golemih ledenih površina na Grenlandu i Antarktici, pa se oceanima dodaje još vode.
Rezultirajući porast razina mora uzrokuje poplave u niskim obalnim dijelovima i prijeti potpunim nestankom nekih otoka.
Veće razine mora pogubne su i za važne obalne ekosustave poput šuma mangrova koje su idealna utočišta riblje mlađi i drugih divljih životinja, štiteći ih od oluja koje erodiraju obale. A kad slana voda natopi zemlju, uništava zalihe pitke vode i tlo, onemogućujući uzgoj usjeva.
Ugroženi otoci
Možeš li zamisliti kako je živjeti sa spoznajom da se jednog dana tvoj dom može naći pod vodom?
Marshallovi otoci u sjevernom Pacifičkom oceanu jedna je od najranjivijih otočnih država na svijetu jer se većina njenog tla nalazi oko tri metra iznad površine mora.
Znanstvenici smatraju da bi uz lokalni porast razine mora od samo 80 cm dvije trećine te zemlje bilo potopljeno.
Topliji oceani
Klimatske promjene znatno utječu i na svjetske oceane. Oceani su apsorbirali više od 90 % dodatne topline od atmosferskih promjena uzrokovanih našim aktivnostima u zadnjih 40 godina.
S jedne strane to znači da se atmosfera ne zagrijava koliko bi mogla, ali znači i da se oceani zagrijavaju. Neke životinjske vrste, primjerice ribe, kozice, kitovi i plankton (sitni organizmi kojima se hrane ribe), odgovaraju na topliju vodu migriranjem prema polovima, gdje je voda hladnija.
No, maleni svjetlari (kril – životinje slične kozicama) koji su hrana ribama i kitovima najbolje se mrijeste u hladnoj vodi. Toplija voda znači manje svjetlara, a time i manje ribe. I koraljni grebeni, dom za više od 25 % sveg života u morima i mrjestilište mnogih vrsta riba, muče se opstati kad voda postane pretopla.
Oceani apsorbiraju oko četvrtine ugljičnog dioksida koji ispuštamo svake godine, a porast razina CO2 znači da se veća količina plina pohranjuje u morima. To pomaže regulirati klimu, ali mijenja kemijsku ravnotežu u oceanima.
Vode postaju kiselije, što je štetno za morska živa bića, posebno ona s ljušturom poput jastoga, kamenica i koralja.
To je zabrinjavajuće i jer su oni početak hranidbenog lanca brojnih vrsta.
Životinje na udaru klimatskih promjena
Prijetnja polarne gladi
Mnoge kopnene i morske životinjske vrste već su se preselile na nove lokacije. Neke će biti u velikoj opasnosti od izumiranja ako se ne ograniče klimatske promjene.
Najveći polarni predatori, npr. morski leopardi i polarni medvjedi, za preživljavanje trebaju sitne alge koje rastu ispod leda. Te su alge na početku skoro svih polarnih hranidbenih lanaca. Plankton jede alge, male ribe, svjetlari i druge životinje jedu plankton, i tako dalje uz hranidbeni lanac, do riba, pingvina i tuljana. Uz manje leda na površini antarktičkih i arktičkih mora ti hranidbeni lanci pucaju.
A koje su posljedice za ljude?
Klimatske promjene trajno su izmijenile Zemlju, što je uzrok i sve većeg mijenjanja načina života ljudi.
Opasni komarci
Promjene u klimi znače i da se neki kukci koji su prije živjeli u jednoj regiji sada šire na nove lokacije.
Neki komarci svojim ubodom prenose bolesti, npr. žutu, denga i chikungunya groznicu te malariju. Izvorno su ti kukci živjeli samo u tropskim područjima, ali neki danas žive i razmnožavaju se u južnoj Europi jer je klima postala toplija.
Manje hrane, više problema
Vrućina koja prži i nedostatak vode katastrofalan su spoj za usjeve i svjetske zalihe hrane. Biljkama za preživljavanje treba voda, a bez biljaka gladovat će stoka koja se njima hrani. Kad se gornji sloj tla na poljoprivrednikovoj njivi isuši, on se pretvara u prašinu koju odnosi vjetar, a s njom i nužne hranjive tvari potrebne biljkama.
Rezultat je manje hrane, a to je velik problem jer će se svjetska populacija s današnjih 7 milijardi do 2050. povećati na 9 milijardi, pa trebamo više, a ne manje hrane.
Naše zalihe hrane ugrožavaju i negativni učinci klimatskih promjena na pčele i druge oprašivače. Sve to znači da moramo spriječiti klimatske promjene koliko je god u našoj moći uz istovremenu prilagodbu poljoprivrede klimatskim promjenama.
Grad koji tone
Drveni stupovi na kojima je izgrađena Venecija nestaju u mulju u plitkoj laguni Jadranskog mora.
S obzirom na to da se razina vode u laguni svake godine podiže za otprilike 2 mm, kombinirani učinak podizanja razine mora iznosi 4 mm godišnje.
Česte poplave uništavaju povijesne građevine, prekrivaju putove i utječu na turizam.
Međutim, u tijeku je projekt u sklopu kojega će se postaviti 78 golemih čeličnih brana pomoću kojih će se grad štititi od poplavnih voda visine do 3 m. Osim brana, Venecija će dobiti dodatnu zaštitu putem ponovne uspostave slanih močvara, koje djeluju kao prirodne barijere protiv podizanja razine mora.
Kao što možeš zaključiti, situacija nije optimalna za Zemlju, a ni za ljude... Koja se rješenja nude?