Rješenja
Klima i priroda
Aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena pomažu štititi prirodu oko nas i prirodne sustave o kojima svi ovisimo. Brinući se za naše tlo, šume i vode, možemo se bolje obraniti od klimatskih promjena i njihovih posljedica.
Klimatske promjene na razne načine utječu na naš okoliš i društvo. Mnoge države EU-a već su pripremile nacionalne planove za upravljanje tim utjecajima. Različite regije suočavaju se s različitim problemima, pa se ti planovi moraju prilagoditi regionalnim i lokalnim situacijama.
Superspremište ugljika u tlu
Većina nas smatra da je tlo pod našim nogama samo zemlja, ali ono ima ključnu ulogu u regulaciji svjetske klime. U tlu se pohranjuje ugljik, uglavnom u obliku organske tvari, te je drugi najveći spremnik ugljika na Zemlji – dakako, nakon oceana.
Procjenjuje se da je 0,1 % ugljika, koliko je trenutačno pohranjeno u europskom tlu, ekvivalent godišnjih emisija čak 100 milijuna automobila.
Sposobnost tla da zadržava goleme količine ugljika pohranjene u njemu zadnjih je desetljeća oslabjela, i to uglavnom zbog neodrživih praksi upravljanja zemljištima i promjenama u njihovoj upotrebi. No, dobre prakse u održavanju šuma i upravljanja zemljištem mogu pomoći zadržati, pa čak i povećati količinu ugljika pohranjenog u tlu.
Pohrana ugljika pod zemljom
Hvatanje i pohrana ugljika tehnika je kojom se zarobljava ugljični dioksid koji emitiraju elektrane i tvornice: on se komprimira i prevozi na odgovarajuće mjesto za pohranu duboko pod zemljom.
To može puno pomoći u borbi protiv klimatskih promjena u Europi i širom svijeta – u podzemna spremišta moći će se stavljati skoro sav ugljični dioksid stotinama, pa i tisućama godina.
No, ta je tehnologija trenutačno vrlo skupa i njome se bave samo dva komercijalna projekta u Europi. Stoga EU nudi početno financiranje kao podršku projektima hvatanja i pohrane ugljika te je stvorio pravila kojima se osigurava da se ta tehnika koristi na ekološki prihvatljiv način.
Šume: zaštitnice naše klime
Šume imaju jedinstvenu ulogu u klimatskim promjenama. S jedne strane one ispuštaju stakleničke plinove kad se stabla ruše ili raspadaju ili kad je tlo u njima narušeno, pridonoseći globalnom zagrijavanju.
S druge strane, šume fotosintezom uklanjaju stakleničke plinove i pomažu hladiti planet. To ih čini ključnima u borbi protiv klimatskih promjena.
Kako osigurati pozitivan učinak šuma? Održivo upravljanje šumama, kad se sade nova stabla koja zamjenjuju ona posječena, može biti učinkovito rješenje. Države EU-a surađuju na unaprjeđenju uloga šuma u djelovanju EU-a protiv klimatskih promjena.
Svjetske šume sijeku se zabrinjavajućom brzinom: do 80 % tropskih šuma ruši se radi krčenja zemlje za farme, ali stabla se sijeku i za proizvodnju drvne sirovine i papira ili izgradnju cesta i rudnika. Osim ubrzavanja klimatskih promjena, sječom šuma uništavaju se i staništa šumskih životinja te mijenjaju uzorci padalina, što uzrokuje suše.
Zaštita svjetskih šuma
Plan pod nazivom REDD+ (Smanjenje emisija uslijed rušenja i degradacije šuma uz konzervaciju) pomaže državama iz tropskog pojasa u usvajanju održivih praksi plaćanjem stanovnika država u razvoju da čuvaju svoje šume.
To se radi izračunom vrijednosti ugljika koji neće ući u atmosferu ako se šuma ne posiječe i pretvaranjem toga u fondove za pametno i klimatski prihvatljivo iskorištavanje pošumljenog zemljišta.
Novac iz programa REDD+ koristi se u više od 40 zemalja, npr. za nadzor šuma (mjerenje stabala), poboljšanje odaziva vatrogasaca na šumske požare i razvoj djelatnosti agrošumarstva (spoj poljoprivrede i šumarstva).
To je pažljivo održavanje ravnoteže između očuvanja šuma s jedne strane i zaštite interesa onih koji žive u šumi i oslanjaju se na nju za hranu, vodu i druge resurse s druge strane. Države članice i institucije EU-a dosad su dale skoro milijardu eura za aktivnosti povezane s programom REDD+ u Africi, Aziji i Južnoj Americi.
Borba s vrućinama
Pametno sađenje biljki
Neki poljoprivrednici sade sve više usjeva između stabala radi sjene, kako bi preživjeli vruću i sušu klimu. U gradovima tvrtke za uređenje okoliša u parkove i oko prometnica sade cvijeće otporno na sušu i grmlje koji se može nositi s toplim i suhim uvjetima.
Zeleni zidovi i krovovi
U cijelom nizu gradova uzgajaju se biljke na zidovima i krovovima radi apsorbiranja topline i kontrole temperature u zgradama kad je vruće. One apsorbiraju i vodu te smanjuju bujice tijekom oluja. Neke države poput Francuske i Danske donijele su zakone i programe kojima se potiče montaža zelenih krovova.
Pametno s vodom
Neki iznalaze nove načine uštede vode, npr. ugradnjom sustava "sive vode" u domove i poslovne objekte (kao što su hoteli) koji omogućuju ponovno korištenje vode upotrijebljene za pranje za ispiranje zahoda. A inovativni poljoprivrednici koriste noćno navodnjavanje kap po kap tako da biljke dobiju vodu izravno na korijenje, bez isparavanja kao što bi to bio slučaj po dnevnim vrućinama.
Prilagodba porastu razina voda
Plutajuće kuće
U Maasbommelu u Nizozemskoj neki se stanovnici pripremaju za veću učestalost poplava životom u amfibijskim domovima koji su sidrom povezani s tlom, ali i konstruirani tako da se dižu zajedno s rastućom vodom.
Izgradnja nasipa
Konstruiranje umjetnih grudobrana i nasipa pomaže držati vodu podalje, kao i pješčane dine. Na njih se mogu posaditi otporne trave čije korijenje sprječava otplavljivanje dina.
Zelene spužve
Naplavne ravnice (prirodna područja oko ušća rijeka) mogu funkcionirati kao spužve koje upijaju višak padalina. Države uz rijeke Dunav i Labu obnavljaju nekadašnje ravnice, dajući rijekama više prostora.